Petrovaradinska tvrdjava Mariniranje Foto Mariniranje

NOVOSADSKE PRIČE: PETROVARADINSKA TVRĐAVA

Mitovi koji prate novosadski biser

Petrovardinska tvrđava je jedan od bisera Novog Sada, volimo je, ponosimo se njome, nešto o njoj znamo, ali puno toga ne znamo... A bilo bi dobro. Baš zato je naš sagovornik istoričar Petar Đurđev, direktor Istorijskog arhiva Novog Sada.

Petar Đurđev

Osnovni podaci koji prate Tvrđavu je da 1692. godine austrijski princ Kroj postavlja temelje za Leopoldov bastion i počinje da se gradi ovo zdanje koje mi danas poznajemo. Bivše utvrde su porušene, deo materijala se iskoristio što se može videti na bedemima pre ulasaka u kolski tunel koji vodi do zgrade gde je danas Muzej (iznad tog tunela je čuvena skulptura jelena Jovana Soldatovića). Gradila se skoro sto godina, tj. njena gradnja je završena 1780. godine. Zanimalo nas je koliko je ona jedinstvena, odnosno, šta je specifično za našu vojnu utvrdu u odnosu na evropska zdanja slične namene.

Jedan od ulaza na Petrovaradinsku tvrđavu

– Ona je unikatna u Evropi zato što je brdska tvrđava, jer se nalazi na steni, što je ravničarska ako idemo prema onom delu koji vodi ka Ribnjaku, ali što je i vodena, ako se spustimo prema Vojnoj bolnici – tako da ona predstavlja tri složena fortifikacijska sistema koja su povezana u jedinstvenu liniju odbrane. S druge strane, najveća tajna tvrđave su tuneli od 16 kilometara koji su predstavljali komunikacijski sistem i kontraminsku odbranu. Naime tada su vojne taktike bile takve da su vojni mineri kopali ispod bedema fortifikacije koje bi napadali ne bi li ih tako oslabili. Ovde je trik bio da se te radnje preduprede i da se neprijatelji dignu u vazduh i zemljom zatrpaju.

Muzej grada Novgo Sada nekada je bila zgrada arsenala

• Kako je vojska bila raspoređena po tvrđavi?

– Na gornjem platou tvrđave su se nalazile kasarne gde je danas hotel Leopold i slikarski ateljei, zgrada arsenala je bila gde se danas nalazi Muzej grada Novog Sada. Prostorije za oficire su se nalazile tamo gde je danas velika terasa i gde su restorani. Istakao bih da je ova Tvrđava ostala neosvojena zbog svojih kombinovanih fortifikacijskih sitema, ali deo te utvrde je bio Bruk-šanac koji se nalazio na levoj obali Dunava u Novom Sadu. On se prostirao od Oficirskog doma pa do Radničke ulice čiji je zadatak bio da brani komunikaciju između Petrovaradina i bačke strane.

Sat čija velika kazaljka pokazuje sate, a mala minute je simbol Petrovaradinske tvrdjave

• Petrovaradinsku Tvrđavu pratile su razne zablude jedna od njih je bila da je general Đelošević spasao Petrovaradinsku tvrđavu zar ne?

– Neprovereni izvori govore kako je general Kraljevine Jugoslavije Đelošević dobio zadatak da sruši Petrovaradinsku tvrđavu... Otišao sam do Vojnog muzeja i uzeo njegov personalni dosije gde sam video da je on napredovao bez ikakve mrlje. Postavio sam sebi pitanje da li bi takav vojnik da je odbio da izvrši kraljevo naređenje bio kažnjen? Drugo, zar je logično da se sravni mesto koje ima hiljade i hiljade kvadrata gde može vojska da boravi? Jedino što jeste bilo srušeno je bila Novosadska kapija koja je bila i veća i lepša od Beogradske i čiji je zadatak bio da brani ulaz u Petrovaradin s novosadske strane. Međutim, u to vreme se gradio prvi stalni drumski most između Petrovaradina i Novog Sada – Most princa Tomislava. To je most koji je povezao sremsku i bačku stranu i tako da je Novosadska kapija bila žrtvovana.

Podgrađe Petrovaradinske tvrdjave

• Jedno vreme se „podgrevala” priča o zmijama koje žive u katakombama tvrđave... Da li uopšte ima istine u tome?

– To je još jedna neistina koja verovatno vuče poreklo iz nemilog događaja koji se dogodio čiji su akteri bili dva Srbina iz Crne Gore. Priča ide da su se njih dvojica na straži sporečkali i došlo je do ubistva... Da bi se sprečila krvna osveta pokrenuta je priča o zmijama... Najopasnije što možete da vidite u katakombama Petrovaradinske tvrđave su ljudi ili slepi miševi!

Jedna od mnogih stražarnica na Petrovaradniskoj tvrđavi

• Čuje se dosta često da postoji tunel ispod Dunava, koliko to odgovara istini?

– Naš posao kao istoričara je da svedočimo istinu i zato kažem: ne, on jednostavno ne postoji, jer u to doba nisu postojale tehnike gradnje koje bi to omogućile. S druge strane, Novi Sad je u to doba izgledao kao Venecija – on je bio plavno i močvarno tlo, a izgrađivati tunel ispod Dunava prema takvom području apsolutno nije imalo nikakve logike. Napomenuo bih da je Arhiv uz podršku Grada uspeo da kupi alfa-planove Petrovaradinske tvrđave koji se čuvaju u Ratnom arhivu u Beču. Imamo sve planove od početka do kraja gradnje. U tim planovima nema tunela ispod Dunava.

Marina Jablanov Stojanović

Foto: Mariniranje