Nepreciznost na duže staze
Bilo bi lepo da svoje aktivnosti nekoliko meseci unapred možemo da planiramo prema vremenskim prilikama. Poželimo da idemo na skijanje krajem februara, pogledamo vremensku prognozu i vidimo da će tada biti lepi dani, ali da neće biti snega, pa pogledamo kada će svi naši kriterijumi biti zadovoljeni. Ili uplatimo letovanje i ne strepimo da ćemo više dana imati loše vreme. Ali, još uvek to ne možemo… Zašto? Potražili smo odgovor od meteorologa Republičkog hidrometeorološkog zavoda Dragana Đukića.
– U prognozu vremena ulaze mnogobrojni podaci od trenutnih informacija o vremenskim prilikama do geografije – znači izuzetno puno podataka, jer na vreme utiče jako mnogo faktora. To su veoma komplikovane matematičke jednačine i proračuni. Zato se za vremensku prognozu koriste najmoćniji kompjuteri u svetu. Ali, čak ni ti najmoćniji kompjuteri i modeli vremenske prognoze koji oni koriste neće nam s velikom preciznošću otkriti kakvo će vreme biti za dva do tri meseca ili narednog leta. Vremenske prilike imaju dozu nepredvidljivosti i zato dugoročne prognoze ne mogu biti precizne kao kratkoročne – uputio nas je meteorolog Dragan Đukić.
– U modelima za izradu dugoročne prognoze postoji čak 51 promenljiva. Kada se tome doda da se odnose na prostor koji obuhvata površinu cele Zemljine kugle, a odnosi se na tačku površine 36 puta 36 kilometara, onda može da se stekne utisak o složenosti matematičkih modela koji opisuju buduće vreme. Ove prognoze se izrađuju svaka tri meseca i prognoziraju vreme za narednih godinu dana – nadovezao se meteorolog Miodrag Stojanović iz RHMZ.
Nekada, pre stotinak godina, su meteorolozi smatrali da se vremenske prilike od godine do godine razlikuju zbog aktivnosti Sunca. Razvojem i uvođenjem novih instrumenta u meteorlošku praksu shvaćeno je da sunčeve aktivnosti nemaju toliki uticaj. Najveći uticaj na vreme imalo je prethodno vreme.
– Izazov je bio pronalaženje matematičkih alata za modeliranje razvoja vremenskih sistema dok su putovali širom sveta. Vremenski senzori i mašine za proračun postepeno su se poboljšavali. Američki meteorolog Edvard Lorenc je 1961. godine otkrio je svoj čuveni „efekat leptira“, što znači da mala varijacija u početnim uslovima stvara potpuno drugačije vreme nekoliko nedelja kasnije. Čak i sada petodnevne vremenske prognoze su tačne oko 90 posto, ali desetodnevne prognoze ne prelaze 50 procenata. Što je period duži sve postaje spekulativnije. Ipak, verujem, da bi naučnici iz 1924. bili oduševljeni napretkom meteorologije kada bi saznali da postoji čak i sezonska prognoza za indijski monsun – otkrio nam je Stojanović.
Od 2006. godine Svetska meteorološka organizacija je imenovala četrnaest centara za izradu dugoročnih vremenskih prognoza. Meteorolog dr Albert Ruman o numeričkim modelima prognoze vremena koji se koriste u ovim centrima.
– Numerički modeli predstavlјaju programske sisteme koji rešavaju razna scenarija u atmosferi odnosno, u klimatskom sistemu Zemlјe i u zavisnosti od želјenih cilјeva ili želјenih problema koje želimo da rešimo njih u glavnom delimo na numeričku prognozu vremena i imamo klimatske globalne modele – upućuje nas dr Ruman iz RHMZ.
Prema rečima meteorologa kod numeričke prognoze je veoma važno da se verifikuje prethodno data prognoza, odnosno da se vidi koliko je njeno ostvarenje.
– Globalni modeli, odnosno klimatski globalni modeli traju znatno duže, odnosno predviđaju prognozu klime, odnosno vremena, za znatno duži period koje traje više od mesec dana ili par meseci, pa čak do 100 godina i više – kaže dr Albert Ruman.
Prema rečima našeg sagovornika ovakvi klimatski globalni modeli mogu da u nekim posebnim slučajima daju prognoze za više od 1.000 godina.
– Naravno, svi ovi modeli traže da u sebi imaju izuzetno dobro rešenje, što se tiče transporta energije, kako toplotne, tako i kinetičke. I sad, što se tiče tih postavki, odnosno, tih jednačina, ukoliko bolјe objašnjavaju transport energije kroz atmosferu, vodu, odnosno, zemlјište, to su modeli precizniji, tačniji i sigurniji u prognozi i da daju bolјe rezultate – objašnjava dr Ruman.
Svi parametri vremena numeričkoj prognozi se unose u jednačine koje pokušavaju da simuliraju vreme. Međutim, postoje različiti modeli, odnosno jednačine, koji pokušavaju da objasne vremenske prilike...
– Zato su nam potrebni veoma, veoma ozbilnji računari, pošto su to izuzetno komplikovani sistemi za računanje, tako da uglavnom prognozu izrađuju velike meteorološke kuće koje imaju finansijska sredstva da opslužuju i do 20.000 računarskih procesora, a to već prevazilazi mogućnosti naše nacionalne meteorološke službe – istakao je dr Albert Ruman.
Razvoj meteorologije, koja je veoma mlada nauka jer nema ni dva veka, sigurno će doprineti da dugoročne prognoze budu preciznije pa bismo mogli da planiramo svoje aktivnosti nekoliko meseci ili sezonu unapred. A do tada pratimo prognozu do pet do deset dana.
Marina Jablanov Stojanović
Izvor: Radio Subotica
Foto: Mariniranje, EMCWF, RHMZ, Freepik
Emisiju možete poslušati na linku