NAJAVA girl

SAVETI DR ANE ŽIKIĆ, LEKARKE KINESKE TRADICIONALNE MEDICINE

Prva foto Darko Ihas

Ne opirite se plimi prolećne energije

Stiže nam proleće, za mnoge najlepše godišnje doba. U nozdrvama već osećamo slatke mirise procvetalog voća i svedoci smo buđenja prirode. U ovom periodu obično i sami bivamo ispunjeni novim idejama, odlukama, planovima, jer svako proleće je i novi početak. Ne opirite se ovoj plimi energije i dopustite da vas ponese energija drveta, koja označava element proleća prema tradicionalnoj kineskoj medicini. Prema shvatanju ove medicinske prakse koju sprovodi dr Ani Žikić organ kome pripada element drveta je jetra.

– Možda se pitate zašto drvo, pa zato što ono označava pokret i rast. U šali se kaže da „vetar spava u jetri“ zato što vetar pokreće drvo. Iskoristite poletnost i lakoću vetra i razdragano započnite novi ciklus. Još u najstarijoj knjizi kineske medicine, „Kanon o unutrašnjem” Žutog cara, rečeno je da pet jin organa proizvode različite vrste esencijalnog čija (životne energije), koje utiču na formiranje osnovnih emocija: radosti, tuge, besa, zabrinutosti, uznemirenosti (anksioznosti) i straha. Velika zastupljenost određene emocije utiče na određeni organ, tako da je srce povezano sa radošću, jetra sa besom, slezina sa zabrinutošću, pluća sa tugom, a bubrezi sa strahom.

ana DRUGA

• Da li to znači da bi trebalo da se čuvamo od svojih emocija?

– Ne treba se braniti od svojih emocija, u redu je proživeti ih, doživeti ih. One su naša reakcija na spoljašnje stimulanse, kroz njih bolje razumemo sebe, i na kraju, to je i ono što nas čini ljudima. Svi imamo trenutke prevelike tuge, smeha, ili nam dođe da iz sveg glasa povičemo na nekog. Problem nastaje kada je neka od ovih emocija prisutna duži vremenski period, ili nije kontrolisana, ili je potisnuta. Zbog toga se emocije i smatraju glavnim unutrašnjim uzrokom oboljenja. Osim toga uzrok lošeg raspoloženja tokom prvih prolećnih dana može biti to da bubrezi nisu dovoljno ojačani tokom zime, pa tako jetra nije imala dobru bazu za početak svog ciklusa.

• Koji su osnovni simptomi disbalansa u radu jetre i koji su organi povezani?

– Ako drvo nije dobro uzemljeno i koren nije jak, može se pojaviti puno simptoma naročito u gornjem delu tela: glavobolje, zujanje u ušima, tikovi… Proleće nas poziva da vidimo jasnije, lepše, vedrije, a oči su organ koji je prema kineskoj tradicionalnoj medicini povezan sa jetrom, pa se mogu javiti simptomi poput zamagljenog vida i suvoće. Obratite pažnju i na nokte: ako su lomljivi, tamni, suvi, ispucali, nokti mogu upućivati na disbalans jetre.

CETVRTA girl

Disbalans jetre i bolne menstruacije

Po rečima dr Ane Žikić disbalans jetre može biti uzrok bolnih menstruacija udruženih s grčevima abdominalnih mišića, mučninom, povraćanjem, glavoboljama, pojavom ugrušaka u menstrualnoj krvi. Preporuka je da nedelju dana pre početka menstrualnog ciklusa, laganim pokretima tapkate po jetri (ispod desnog rebarnog luka, pravac je od spolja ukoso ka unutra). Pokret ponoviti do petnaestak puta, i na kraju lagano preći preko područja jetre i zučne kese ka preponama.

Takođe sedam dana pre u ishranu uvrstiti praziluk, đumbir, lovorov list, crni biber, cimet, maline. Celer i spanać se naročito preporučuju, dok bi uoči i tokom menstrualnog ciklusa trebalo izbegavati kafu, alkohol, previše čokolade, kiselih namirnica, mleko i mlečne proizvode.

• Organ koji je veoma važan u proleće je po vašim rečima jetra. Koliko stres utiče na nju?

– Jetra je jako bitna za naš emotivan život. Ona je povezana sa emotivnim stanjem besa, ljutnje, potisnutim emocijama i čestim promenama raspoloženja. Ovo bi značilo da ako primarno postoji disbalans jetre, tokom proleća možemo biti osetljiviji ili impulsivnije reagovati na neke situacije koje nas inače ne bi pogađale. Bes i osećaj ljutnje, kao i vika, dovode do usmeravanja jetrinog čija ka gore, tako da se vrlo brzo mogu pojaviti glavobolja na temenom delu glave (ovaj deo glave je povezan sa jetrom), vrtoglavice, povišen krvni pritisak, crvenilo i peckanje u očima (oči su prozori jetre). Smatra se da stres najviše utiče na jetru. Naime, ovaj organ je blisko povezan sa krvlju. Krv je jedan oblik tečne vitalne supstance, a poznata je povezanost između tečnosti (vode) i emocija. Da podsetim da je energija jetre stalno u pokretu i da na nju nepovoljno utiču potisnute emocije. Zato budite iskreni prvo prema sebi, šta osećate, da li imate potrebu da sa nekim to podelite ili da kažete šta želite. I recite.

nature

• Na šta bi još trebalo da obratimo pažnju?

– Ako telo uporedimo sa mikrokosmosom koji nas okužuje, u nama teku reke, rekli su stari Kinezi misleći na kretanje krvi u krvnim sudovima i čija po meridijanima. Obratite pažnju na zglobove. Jako je bitna pokretljivost zglobova celoga tela. Oni su poput raskrsnica na našem telu, i tu ne bi trebalo da dolazi do zastoja energije. To su ujedno mesta gde naša životna energija komunicira sa energijom okruženja. Preko tetiva, mišići se pripajaju za naše kosti. Po osnovama kineske tradicionalne medicine jetra ishranjuje tetive našeg tela. Ponekad na trenutak zastanite i oslušnite svoje telo. Da li osećate da su mišići prenapregnuti, da li su vam ramena zgrčena ili opuštena? Primetite kada imate nagle promene raspoloženja kako se pozicija vašeg tela menja. Duboko udahnite i još dublje izdahnite.

• Kakvu hranu preporučujete u proleće?

– Ovo je sezona kada bi trebalo jesti lakšu hranu. Obično je apetit manji, i ne treba preterivati sa hranom. Zeleno je boja proleća, pa se preporučuju: spanać, brokoli, rotkva, mladi luk, a od začina origano, crni biber, mirođija, lovorov list… Kiselo je ukus jetre. Kiselo jača funkciju tetiva, poboljšava funkciju mokraćne bešike… Manja količina kiselog je neophodna za dobru funkciju jetre, tako da se preporučuju limun, grejpfurt, čaj od šipka, gloga. No, savet je da se ne preteruje sa ovim ukusom jer u velikim količinama pogoršava funkciju jetre.

• Da li imate još neke preporuke?

– Zimi smo duže spavali i kasnije ustajali i u proleće je važan dobar san, ali sada pratimo ritam prirode pa bi trebalo i ranije da se budimo. Redovna fizička aktivnost se svakako preporučuje. Važno je istaći da ne bi trebalo da se preteruje u preobilnim obrocima, naročito u večernjim satima jer se mogu javiti nadutost stomaka, otežano varenje, gasovi, nervoza.

Marina Jablanov Stojanović

Izvor: Dnevnik

Foto: Darko Ihas, Pixabay, Pexels, privatna arhiva dr Ane Žikić