Dr Aleksandra Jankovic Jakonic 1 Foto Slobodan Susnjevic

DR ALEKSANDRA JANKOVIĆ–JAKONIĆ O PARODONTOPATIJI

Briga za lep osmeh

Lep osmeh podrazumeva ne samo zdrave zube, nego i zdrave desni, ali je lep osmeh sa svim tim atributima i odraz zdravlјa, jer ne možemo biti potpuno zdravi s kvarnim zubim ili ako imamo upale u ustima. Kako lep osmeh može da pokvari hronična bolest desni pričamo sa stomatologom, specijalistom parodontopatije i oralne medicine dr Aleksandrom Janković–Jakonić iz novosadske stomatološke ordinacije Sitydent.

– Rad na opštoj stomatologiji je bio dragoceno iskustvo i dobra osnova za mene, ali me je ova oblast privukla, jer je bila nova, a većina stomatologa se bavila ili lečenjem zuba ili protetikom. Na ovom polјu stomatologija je svoj procvat počela da doživlјava tek posle 2000. godine, jer tada sve počinje da nam bude dostupno. Sve što se radi u belom svetu – sve može da se primenjuje i kod nas. To znači da su ovdašnji stomatolozi u toku sa svim svetskim zbivanjima i znanjima.

• Kakva je bolest parodontopatija i koji su prvi simptomi?

– Bolest je jako podmukla, prođe dosta godina dok se ne pojave njeni simptomi, a već je uznapredovala, pa je tada i dugotrajnije lečenje. Mlađe pacijente dovede zadah iz usta, a starije višednevno krvarenje desni. Ponekad simptom može da bude i osećaj stranog tela između zuba. No, najčešće, pacijenti dođu tek kada zubi počnu da se lјulјaju... Osim ove forme parodontopatije, koja ima spor tok i napada odrasle, postoji i ona koja se pojavlјuje kod dece i mladih, vrlo agresivna i često se desi da ostanu bez stalnih zuba u vrlo kratkom vremenskom roku. Napomenula bih da kada nema zuba – strada digestivni trakt, jer varenje hrane počinje u ustima. Zatim može biti i psihološki problem, lјudi pokrivaju usta kada govore ili kada se smeju, muškarci puštaju brkove...

• Da li parodontopatija spada u nasledne bolesti?

– Nasleđuje se sklonost ka bolesti i zato volim da pogledam zube dece svojih pacijenata, da ih edukujem na vreme i da delujemo preventivno. Samu bolest izaziva bakterija koju mi redovno imamo u ustima i ona napada desni – naš potporni aparat. Važno je istaći da to nije bakterija koja izaziva karijes, ova bakterija ne napada zube. Parodontopatija je bolest zdravih zuba! Bakterija je veoma uporna i jako agresivna – to je odlika ovih bakterija koje žive bez kiseonika.

• Kako nastaje bolest?

– Zapalјenje desni uzrokuju mikroorganizmi iz dentalnog plaka, tj. iz biofilma koji se stvara na na zubima neposredno uz desni, kao i između zuba, odnosno na mestima koja nisu izložena „samočišćenju“, tj. trenju hranom.

• Da li zubni kamenac takođe može pogodovati parodontopatiji?

– Zubni kamenac je mineralizovani dentalni plak na krunicama zuba neposredno uz desni i ispod njih. Izaziva njihovo zapalјenje, mehanički ih pritiska i dovodi do poremećaja krvotoka na desnima. To je sam početak parodontopatije.  

• Koje su to loše navike koje mogu dovesti do ove bolesti?

– Pored zubnog plaka nastanku bolesti doprinose pušenje, loša ishrana i prestanak žvakanja čvrste hrane.

• Da li postoje još neki uzroci koji mogu dovesti do parodontopatije?

– Hormonski disbalans, obolјenje štitne žlezde, dijabetes, zatim pubertet, trudnoća, menopauza i slab potporni aparat zuba. Nepravilan položaj zuba, kao i postojanje zubnih nadoknada (krunice, plombe, proteze) u usnoj šuplјini omogućavaju nakuplјanje dentalnog plaka i nemogućnost dobrog čišćenja.

• Kako se leči?

– Lečenje parodontopatije je proces koji traži saradnju pacijenata. Počinje pravilnom obukom oralne higijene, smirivanjem upalnih procesa, a potom se odstranjuju parodontalni džepovi laserskim i hirurškim putem. Održavanje postignutih rezultata zahteva svakodnevnu negu usne duplјe i redovne kontrole.

• Šta se dešava ako se ne leči?

– Povlače se desni i kosti. Labave i ispadaju zubi. Džepovi koji se stvaraju u desnima mogu biti upalna žarišta koja mogu delovati na obolјenja srca, opadanje kose, kožne promene... Kod trudnica mogu da izazovu i prevremeni porođaj!

• Da li parodontopatija može da se sasvim izleči?

– Lečenjem se usporavaju posledice i propadanje tkiva. Istakla bih da ako se s lečenjem počne na vreme, pacijent će uspeti da sačuva sve svoje zube. Moje iskustvo je da je kod nekih pacijenata potrebno posle 10 do 15 godina uraditi reoperaciju uz dodavanje koštanih zamena, ali na sreću, ne na svim, nego samo na pojedinim zubima.

• Šta bi trebalo raditi da ne dođe do bolesti?

– Preventivom treba da se bavimo već od školskog doba. Tada je decu najvažnije naučiti kako da pravilno peru zube i kako da koriste dodatna sredstva kao što su međuzubne četkice kojima se čisti prostor između zuba. Učimo ih koje su dobre četkice za zube – one koje imaju veći broj vlakana i koje nisu tvrde da ne bi uništavale desni, nego da ih masiraju prilikom pranja zuba. Ako četkice ne operu zube dobro i izmasiraju desni, džabe specijalne paste ili vodice za ispiranje usta. Smatram da pacijente treba edukovati svaki put kada uđu u ordinaciju. Lep osmeh zahteva znanje i negu!

Marina Jablanov Stojanović

Foto: Slobodan Šušnjević, Frepik, Pixabay

Nepravilno položeni zubi