Sovinjon

Sovinjon (sauvignon) ili muskatni silvanac, kako ponegde kod nas još zovu ovu vinovu lozu, spada među pet najpoznatijih belih vinskih sorti na svetu. Poreklom je iz Žironde, u Francuskoj. Gaji se u svim vinogradarskim zemljama s umerenom klimom. Rađa malo. Uvek je u modi, jer se iz njenih malih valjkastih grozdova s okruglim i slatkim bobicama žućkastozelene boje, vrlo karakterističnog ukusa (asocira na zeleno), cedi intenzivno aromatično, ali nežno, elegantno, mekano i baršunasto vino.

Najviše se gaji u Francuskoj, u kojoj se, odlukom predsednika Šarla de Gola, vino od sovinjona protokolarno služi u palati na Jelisejskim poljima. U pokrajini Bordo, sovinjon mešaju sa semijonom i muskadelom i tako dobijaju čuvena desertna soternska vina. U zemlji Gala za sovinjon kažu da je „vino kraljeva i kralj vina“.

Kod nas se uzgaja u vinogorjima s kontinentalnom klimom, ali nažalost premalo. Sa 17,5 hektara vinograda na fruškogorskom potesu Velika Karagača, „Fruškogorac“ u Petrovaradinu je naš najozbiljniji proizvođač sovinjona. Reč je o dva klona (R-3 i VCR-108) koji pomešani daju vrhunsko vino izražajnog karaktera.

Sovinjon iz porodice Varadin, berba 2004, punjen u karakterističnoj boci, s opremom i etiketom, koje mu daju svetski izgled. Boja mu je slamastožuta, s jedva primetnim zelenkastim odsjajima. Na nosu je slabo travnat i sa nedovoljno zove, po kojoj je prepoznatljiva ova sorta. Voćnost mu je citrusna, s notom ogrozda i diskretnim mirisom zrelih bresaka. U ustima vino je svileno, mineralno, sočno i oblo.

Svežinu daje pri kraju, što znači da ga treba piti, pre nego što se pogrbi i dobije prve bore. Ovo otmeno vino traži isto takva jela, od belog mesa, plemenite slatkovodne ribe i plodova mora. Odličan je pratilac i jagnjetini s ražnja, jelima od testenine, dimljenim sirevima... Dobar je aperitiv.

Petar Samardžija

Foto: N. Stojanović, Pixabay