
Pravo blago prirode
Da li ste čuli za tušt? Verovatno jeste, ali samo u izrazu „ima ga tušta i tma“ koji nam sugeriše da nečega ima mnogo, čak i previše. Da li ova biljka ima veze sa tim – na neki način da jer zaista je ima tušta i tma i može se naći svuda.
Tušt, samonikla biljka (lat. Portulaca oleracea) je pravi dokaz da priroda čuva najveće blago ne samo u malim stvarima, nego da se ono krije i tamo gde ga najmanje očekujemo. Naime, ova skromna biljka, koja se često smatra kao korov u baštama, zapravo je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa. Ako se još niste susreli sa tuštom, vreme je da ga ugostite u svojoj kuhinji i iskoristite sve njegove prednosti. Verujte mi, više je nego dobrodošao!

Sadrži visoke količine omega-3 masnih kiselina, što je prava retkost za biljke, a posebno za zeleno lisnato povrće. Osim toga, bogat je antioksidansima, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od hroničnih bolesti. Tušt takođe ima antiupalna svojstva, što ga čini korisnim za zdravlje srca, kože i zglobova.
Prema Journal of Ethnopharmacology tušt je izuzetno bogat hranjivim materijama, a pored toga sadrži i:

- Vitamine: vitamin A (u obliku beta-karotena), vitamin C, vitamin E i vitamine iz B grupe (posebno folat).
- Minerale: magnezijum, kalijum, kalcijum, gvožđe i mangan.
- Antioksidanse: betalaine i vitamin C, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala.
- Vlakna: koja podstiču varenje i zdravlje creva.

Koriste se sočni listovi i stabljike na razne načine. Njegov ukus je blago kislekast pa je savršen da se doda u zelene salate. Može se kombinovati sa paradajzom, krastavcima, maslinovim uljem i limunovim sokom. Tušt možete dodati u čorbe, variva ili ga dinstati uz povrće. Iseckan može se dodati u pirinač – to vam toplo preporučuje Vladislav Sogić - Bata, uzgajivač začinskog bilja i salata koji plasira svoje prozivode na Limanskoj pijaci koji mi je i otkrio tušt. Ili napravite pesto koji će se savršeno slagati sa testeninom, ali može pristajati i kao namaz na brusketama, tostu, hlebu... Kuvanjem postaje mekan i blag. Fin je u čorbama i varivima. Možete ga posuti preko omleta ili ga koristiti kao nadev za pitu zajedno sa sirom i jajima. Kako vidite i sami baš se može upotrebiti na mnogo načina. Zato uključite maštu i nađite svoju dobitnu kombinaciju.

E, sad ključno pitanje kada mu je sezona? Mada ga ima od aprila do oktobra, najbujniji i najbolji je tokom leta. Kako se gaji – reklo bi se sam niče, ali ako vam ne nikne možete ga naći svuda, iščupati biljku sa korenom i preseliti u svoju baštu. Ja sam ga preselila u saksiju i stavila ga na sims prozora sa sunčane strane. Tako da ga imam kad god mi zatreba.

Tušt ima nežne žute cvetove, a na kraju leta oni daju male crne semenke. Sadi se kada prođu mrazevi. Baštovani kažu da se samo pospe po zemlji jer mu je za klijanje potrebna svetlost. Najbolji je i najsočniji pre nego što procveta, ali ja sam ga jela i sa semenkama i nisam imala nikakve primedbe! A sad da ovog teksta o tuštu ne bude tušta i tma da pređemo na moj recept za salatu.

Salata od tušta sa belim lukom i kiselim mlekom
Ova salata je varijacija na temu čuvene grčke caciki salate. Ko voli može da doda i maslinovo ulje, mada ga ja ne dodajem jer koristim ovčije kiselo mleko koje sadrži šest posto masnoće.
Savršeno osveženje za letnje dane i odlično se slaže sa barenim krompirom. Neko bi rekao da je ova salata dobra i uz ribu ili meso sa roštilja, ali ja ne volim da kombinujem meso sa mlečnim proizvodima.

Potrebno je:
- 250 g svežeg tušta
- 1 čen belog luka, sitno iseckan
- 200 g ovčijeg kiselog mleka
- sok od pola limuna
- so i biber po ukusu
- listići sveže nane


Tušt dobro oprati i prosušiti. U činiju za salatu dodati limunov sok pa u njega staviti sitno iseckan beli luk. Posoliti i promešati, a tušt narezati na manje komade. Takođe iseckati listiće nane.


U činiji pomešati kiselo mleko sa belim lukom i limunom pa po potrebi posoliti i pobiberti. Dodati tušt i deo listića nane u smesu sa kiselim mlekom i sve dobro promešati. Posuti ostatkom nane i ostaviti salatu da se ohladi u frižideru petnaestak minuta pre serviranja. Prijatno!
Marina Jablanov Stojanović
Foto: Mariniranje, Didier Descouens wikipedia