PRVI RAKIJA FEST U ŠAPCU

Šabačka manifestacija je okupila srpske proizvođače rakije slaveći tradiciju i kvalitetnu kapljicu koja ravnopravno stoji uz najbolje svetske destilate kao što su konjak i viski

Zlatni destilati u Mačvi

Šabac je 14. marta postao prestonica vrhunske kapljice – destilata od voća. Naime, u elegantnom ambijentu Kristalne sale hotela „Sloboda”, održan je prvi Rakija fest, manifestacija koja na jednom mestu okuplja destilerije iz Srbije.

Panađuri i vašari u Šapcu nisu novina, naprotiv Šabac je čuven po svom vašaru. Sam nadimak Čivijaši za Šapčane potiče iz više priča, a jedna je vezana za rakiju. Prema kazivanju valjevski trgovac Marko Kalaba je u Mačvi prodavao rakiju, a po obavljenom poslu rado bi se kartao u Šapcu. Dok se Marko kartao – što je moglo potrajati i nekoliko dana, Šapčani bi napili njegove rabadžije, istočili deo njegove šljivovice iz buradi i umesto nje nasuli vodu…

Ali nije to jedini nestašluk koje su šabačke šaljivdžije priredile Marku. Nekom prilikom kada je u kafani svog prijatelja Mije Ružića dobio veću svotu novca, fijaker i dva vranca, pogodio se da mu ih doteraju u Valjevo. Pred samu primopredaju gazda Mija je naredio svojim momcima da izvade čivije iz točkova. Ne sluteći ništa Kalaba se popeo na fijaker, poterao vrance i ubrzo završio u prašini… Tako su šabačke šaljivdžije dobile naziv Čivijaši.

Moramo priznati da nas u Šapcu nisu dočekale čivijaške šale, naprotiv, popodnevni časovi proteklog vikenda protekli su u znaku živih razgovora i pažljivog degustiranja. Između štandova, posetioci su imali priliku da istraže raskošnu paletu domaćih destilata – od nezaobilazne šljive, preko mirisne dunje i kajsije, pa sve do plemenite viljamovke. Šarolikost izloženih rakija jasno je pokazala da domaća scena destilata ne samo da čuva tradiciju, nego i da naša rakija po svom kvalitetu i kompleksnosti stoji rame uz rame sa najfinijim svetskim destilatima kao što su konjak ili viski.

Kako uz finu kapljicu uvek ide neko dobro meze ovde se našao i proizvođač ekskluzivnih vrsta sira Jovica Radovanović sa Uba o čijem ćemo umeću u pravljenju sireva posebno pisati. Ovaj štand je plenio pažnju i svi su rado prilazili da probaju njegove neobične sireve.

Jovica Radovanović u razgovoru s Marinom Jablanov

Da festival nije bio samo revijalnog karaktera, potvrdio je i stručni žiri sastavljen od uglednih tehnologa i profesora sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Njihova nepca su bila stavljena na test, a ocene su potvrdile visok kvalitet uzoraka koji su pristigli na takmičenje.

Jovan i Marko Bošković

Kruna večeri bila je dodela nagrada onima koji su u svaku kap utkali znanje i strpljenje. Zlatni pehari zasijali su u rukama najboljih:
• Destilerija Alimpić trijumfovala je u kategoriji šljivovica starosti do pet godina.
• Destilerija Bošković odnela je zlato za svoju odležalu šljivovicu (stariju od pet godina), dokazavši da vreme radi za vrhunski kvalitet.
• Destilerija Vino Kalem krunisana je za najbolju voćnu rakiju, pokazujući majstorstvo u očuvanju primarne arome voća.

– Destilerija „Bošković” radi od 2023. godine i to je porodični posao. Pravimo rakiju od kruške, šljive, kajsije, dunje, jabuke… Naše rakije su „mekane”, odnosno od 39 stepeni da bi moglo da se duže uživa. Pravimo i džin koji radimo na jedinstvenoj tehnologiji čija je baza šljiva, a ne alkohol dobijen od žitarica. To je ono po čemu smo jedinstveni. Ponosni smo na naše rakije od šljive, a nagrada je upravo potvrdila da smo na pravom putu jer ako nešto stvaraš iz ljubavi onda se to i prepozna – otkrila nam je Svetlana Bošković, jedna od vlasnica destilerije iz Ravnog Sela.

Zaista mislimo da je tako, a i žiri je potvrdio jer su dobili nagradu za svoju rakiju od šljive koja je odležala u buretu više od pet godina. Ova destilerija iz Ravnog Sela (u blizini Novog Sada) nema svoj voćnjak, ali otkupljuje već godinama od istih voćara tako da je kvalitet sirovine ujednačen. Svetlana Bošković preporučuje da se rakija pije iz čaša koje liče na one za konjak, ali su manje.

Svetlana Bošković sa preduzetnicama Vojvodine (druga s desna)

– Ovakva vrsta čaša omogućava da se kada se rakija u njoj zavrti, mali deo alkohola ispari, a ono što se posle toga oseti daje rakiji punoću arome – ukazala je Svetlana Bošković.

Miris rakije je ono što može da privuče, ali i odbije

Zato manifestacije poput šabačkog Rakija festa nisu samo mesta za degustaciju; one su promoteri kulture pijenja rakije. Okupljajući proizvođače i publiku, ovakvi događaji menjaju svest o rakiji, pozicionirajući je tamo gde joj je i mesto – na sam vrh savremene ugostiteljske i turističke ponude Srbije.

Promovisanje kulture pijenja eau de vie – pij malo, pij dobro i uživaj iz pravih čaša

Prvo izdanje festivala u Šapcu potvrdilo je da interesovanje za kvalitetne destilate raste, a organizatori su poslali jasnu poruku: ovo je tek početak jedne nove, zlatne tradicije koja će svake godine u Šapcu okupljati istinske ljubitelje „vatrene vode” ili kako bi Francuzi lepše rekli eau de vie.

Marina Jablanov Stojanović
Foto: Mariniranje