![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinarja-Vinograd-Hopovo-Mariniranje-Foto-Zaric.jpg)
Kupaža profinjene arome
Vino se kupuje i – očima! Lepa litografija na parčetu papira, zalepljenom na boci, najčešće igra presudnu ulogu da li ćemo se opredeliti za vino s kojim se prvi put susrećemo. Pripadamo „vizuelnoj civilizaciji“, u kojoj vizuelna sugestija i informacija igraju odlučujuću ulogu o budućnosti nekog proizvoda. Etiketa na boci ima ulogu „inteligentnog“ prodavača, zamenika podruma, koja vam, dok prebirate po vinskim policama, govori o sadržaju boca, jezikom sigurnosti, simbola, informacije, osećanja i rituala vina.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/etiketa-za-vino-Joakim-i-Ana-2017-by-D-Zaric.jpg)
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Dragan-Zaric-vinarija-Vinograd-Hopovo-Mariniranje-Foto-priv-arhiva.jpg)
Otud najčešće metafore kojima se opisuju vinske etikete: lična karta vina, vinska viza, ram za vino, korice za vino... Kako bi svoja vina izdvojili od ostalih, sve je više vinara koji ulažu veliki novac u dizajn i štampu svojih etiketa. Ne pada mi na pamet da osporavam razumljive primedbe da se time, možda, radi i o sakrivanju osrednjosti nekog vina, kao što se mnogo toga (ili malo) skriva i iza kicoškog odela. Dugogodišnje iskustvo govori mi, međutim, da su takve prevare mnogo ređe među bocama nego među ljudima.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Dragan-Zaric-vinarija-Vinograd-Hopovo-Mariniranje-2-Foto-priv-arhiva.jpg)
Ubrzo sam se uverio da me etiketa svojom lepotom nije zavela. Belo vino Joakim i Ana, iriške vinarije Vinograd Hopovo u vlasništvu slikara Dragana T. Zarića, privuklo me lepotom svoje etikete i posle tako položenog „pismenog“ ispita steklo pravo da izađe i na „usmeni“. Na njemu je vino svojim stilom potvrdilo onaj utisak koji sam imao kada sam video etiketu!
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinarja-Vinograd-Hopovo-Foto-Zaric.jpg)
Slikar Dragan T. Zarić dugo je tražio dobro postavljenu padinu na Fruškoj gori da u nju posadi svoju lozu. Posrećilo mu se tek kad se obratio prijatelju, glumcu Aleksandru Berčeku. Na pitomoj planini našao je mesto, koje se u starim katastarskim knjigama vodi pod nazivom Cigan, u iriškom ataru, između Novog i Starog manastira Hopovo. Na njemu se od 2009. godine pet hektara vinove loze podatno nudi i sladostrasno prepušta suncu.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinograd-Hopovo-zimi-Foto-Zaric.jpg)
Rađanje plantaže pratim od prvog dana, pored ostalog, zato što na njoj prijateljski rastu svetski poznate bele sorte kojih nema u našim vinogradima: naša nauka i struka smatrala je da one nisu za naše nebo. Kada sam o tome razgovarao sa jednim Irižaninom on mi je podrugljivo rekao: „Šta zna slikar šta je vinova loza“. Sličnih komentara meštana naslušao sam se tokom godina, shvatajući ih kao nešto sasvim prirodno i naše.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Dragan-Zaric-vinarija-Vinograd-Hopovo-Mariniranje-1-Foto-priv-arhiva.jpg)
Vino Joakim i Ana vredno je pažnje jer je ono jedinstevno vino kod nas. Jedinstveno je i po sortama i po tehnologiji proizvodnje. Dobijeno je kupažom pet stranih sorti koje se ne granaju pod našim nebom, naša struka ih ignoriše, „nisu za preporuku u našim vinogorjima“ i najčešće ih u svojim razmatranjima ni ne spominje. Vreme ih polako demantuje, među vinogradarima i vinarima o njima se sve glasnije govori.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinograd-Hopovo-Foto-Zaric.jpg)
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinograd-Hopovo-3-Foto-Zaric.jpg)
Međutim, muskat frontinjan, fol blanš, unji blan, kolombar i klaret duže od decenije veselo rađaju na plantaži Dragana T. Zarića. U glavnoj ulozi, sa 50 posto u njegovom vinu Joakim i Ana je muskat frontinjan, jedne od najstarijih i najpoznatijih sorti na svetu. Još rimski pisci su je spominjali u svojim delima.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Znak-vinarije-Vinogradi-Hopov-by-D-Zaric.jpg)
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Vinarija-Vinograd-Hopovo-Foto-by-D-Zaric.jpg)
Znalački iskupažiran sa još četiri druge sorte, muskat de frontinjan dominira i pleni čarobnom i profinjenom aromom i blagošću ukusa. Vinu je podario i nepogrešivi miris na sveže grožđe: po tome su muskatne sorte jedinstvene u svetu, miris grožđa zadržavaju i nakon fermentacije u vino. Ono po čemu se ova enološka kreacija razlikuje od drugih muskatnih i uopšte aromatičnih sorti, je mentolska svežina, bogatstvo i lepota kiselina. Rezultat je to znalačkog korišćenja četiri preostale sorte, koje je Dragan T. Zarić ugradio u ovu jedinstvenu kapljicu.
Evo i da predstavim te sorte, koje su manje poznate našim vinarima:
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Lithographie_du_Muscat_de_Frontignan-photo-wikiwand.jpg)
Muskat frontinjan (muscat frontignan) je sorta iz porodice belih sorti muskat kojoj su eksperti Međunarodne organizacije za lozu i vino (O.I.V.) kao primarno ime odredili muskat blan a pti gran (muscat blanc à petits grains). Njeni sinonimi u Francuskoj su muskat frontinjan, muskat blan, muskat de lunel. Jedna je od najstarijih i najpoznatijih sorti u svetu, čije poreklo je nepoznato, a prema mestima Frontinjan i Lunel, na jugu Francuske, gde se najviše i gaji. Veruje se da je francuska sorta, a sreće se u svim vinogradarskim zemljama. U Tokaju sa furmintom i lipovinom daje čuvena desertna tokajska vina. U Italiji se koristi za čuveni osvežavajući muskato d'asti i asti spumante.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Folle_blanche_-_Joseph_Daurel-wikipedia.jpg)
Fol blanš (folle blanche), bela sorta nekad važna u proizvodnji brendija u Konjaku i Armanjaku. Danas je uveliko zamenjuje sorta unji blan. Fole blanš se najviše gaji u dolini Loare, u Francuskoj, u okolini Nanta, gde je zovu gros plan. Daje suvo, tanko, oporo i vrlo kiselo vino. U Kaliforniji ga koriste za kupaže, radi popravke kiseline, a i za penušava vina.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Clairette-photo-wikpedia.jpg)
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Colombard-rasin-photo-wikimedia.jpg)
Klaret (clairette) je sorta za proizvodnju belih stonih vina, a u dolini Rone je jedna od dozvoljenih sorti za proizvodnju čuvenog šatonef di papa (Châteauneuf-du-Pape) – vina avinjonskih papa. Najbolje dolazi do izražaja u penušcima, suvim, grožđastim, laganim i svežim.
Kolombar (colombard) se tradicionalno uzgaja za destilaciju konjaka. U poslednje vreme ponovo se širi i za dobijanje dobrih, običnih i kvalitetnih vina u Gaskonji i Kaliforniji.
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Trebbiano-ugni-blanc-photo-wikimedia.jpg)
![](http://mariniranje.rs/wp-content/uploads/2021/04/Ugni_blanc_raisin-photo-wikimedia.jpg)
Unji blan (ugni blanc) je italijanska sorta grožđa naziva trebijano, koja daje najviše vina od od svih belih sorti. Vino je bez karaktera, a koristi se kao blend i ima ga u čitavoj Italiji. Služi i za kupažu s nekim crnim sortama, uključujući i čuveni kjanti. U Francuskoj je najraširenija u provinciji Šarenton gde se upotrebljava za proizvodnju konjaka i armanjaka. U Provansi ove sorte kupažiraju sa drugim belim sortama za mnoga bela vina. Sadi se i u Australiji i SAD, uglavnom zbog brendija.
Petar Samardžija
Foto: privatna arhiva D. T. Zarića, wikipedia, wikimedia, wikiwand