Rana upozorenja za manju štetu kasnije
Opasne meteorološke pojave kao što su oluje, grad i superćelijski oblaci mogu da ugroze letinu, životinje, ljude i njihovu imovinu. Zato su informacije koje nam daje prognoza vremena veoma gledane, slušane, čitane…
– U svetu je u poslednjih 50 godina zabeleženo više od 11.000 katastrofa pripisanih meteorološkim i hidrološkim pojavama, u kojima je poginulo nešto više od dva miliona ljudi, a šteta se procenjuje na preko 3.000 milijarde evra. U proseku, u tih 50 godina svaki dan je zabeležena jedna meteorološka ili hidrološka katastrofa, pri čemu je svaki dan poginulo 115 ljudi i nanesena je šteta od 202 miliona dolara – potvrđuje nam meteorolog Miodrag Stojanović iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Na žalost oluje nisu jedine opasne pojave koje nam donosi vreme. Ima ih još.
– To su udari vetra, količina kiše, visina snega, grmljavine, magla, ekstremno visoke i ekstremno niske temperature i opasnost od požara – upućuje nas Marina Babić, meteorolog iz iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Zato su se nacionalne meteorološke i hidrološke službe Evrope dogovorile da se napravi jedinstveni sistem upozorenja na ove opasne meteorološke pojave.
– Utvrđeni su jedinstveni simboli za vanredne i opasne metrološke elemente i pojave. Bojama je kodirana karta i u kombinaciji s ovim simbolima omogućila brz pregled progonozirani vanrednih i opasnih meteoroloških elemenata i pojava – kaže nam Babićeva.
– Poslednjih godina, zaista, često preko sredstava informisanja čujemo „Na snazi je žuti, narandžasti ili crveni meteo-alarm”. To je znak da se iznad nekog područja očekuje jedna od osam meteoroloških pojava koje mogu da budu opasne. Naglasio bih da ova upozorenja imaju veliku ulogu u spasavanju materijalnih dobara i čuvanju života ljudi i životinja – priča nam o sistemu meteoalarma meteorolog Miodrag Stojanović.
Zanimalo nas je na kojoj se veb lokaciji ova upozorenja mogu da nađu.
– Meto-alarm je veb-stranica, koja obaveštava javnost i vlast je opasnim vremenskim uslovima 38 evropskih zemja. Veb lokacija https://www.meteoalarm.org/ na kojoj možete jednim pogledom da vidite, gde bi vreme u Evropi moglo postati opasno. To je sistem za distribuciju ranog upozorenja, koji vizualizuje i pristupačno pruža informacije 38 evropskih nacionalnih metroloških i hidroloških službi. On je namenski dinzajniran, da dosledno vizualizuje informacije članova meteo-alrma prateći lako razumlive boje: narandžaste i crvene, kako bi sa obezbedila koherentna interpetacija širom Evrope. On je razvijen za Evropsku mrežu nacionalnih metroloških službi – upućuje nas meteorolog Marina Babić.
Slična stranica postoji i na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda koja se odnosi na Srbiju. Meteorlozi su utvrdili četiri nivoa opasnosti. Svakom stepenu opasnosti dodejena je jedna boja. Bela boja označava da nema podataka.
– Zelena boja alarma znači da se ne zahteva posebna pripravnost. Žuta boja alarma ukazuje da vreme može biti opasno. Vremenske pojave koje su prognozirane nisu neuobičajene, ali potreban je oprez ako se planiraju aktivnosti koje su izložene meteorološkom riziku. Treba nastaviti sa informisanjem o očekivanim meteorološkim uslovima i da ne treba preduzimati nepotrebne rizike – objašnjava nam Stojanović.
Narandžasta boja upozorava da je vreme opasno, odnosno da su prognozirane vremenske pojave takvog intenziteta da mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Treba biti vrlo obazriv, svestan rizika i redovno informisan o detaljima očekivanih meteoroloških uslova i naravno pratiti savete koje daju nadležne državne službe.
– Crvena boja znači da je vreme vrlo opasno. Odnosno da su prognozirane naročito opasne vremenske pojave takvog intenziteta da mogu da prouzrokuju veliku materijalnu štetu koje mogu biti veoma opasne po bezbednost ljudi i životinja. Trebalo bi se često informisati o detaljima očekivanih meteoroloških uslova i rizika i naglasio bih, obavezno slediti naredbe i savete nadležnih državnih službi – naglašava Miodrag Stojanović
Trebalo bi istaći da je Republički hidrometeorolški zavod Srbije jedini državni organ Republike Srbije koji ima mandat za izdavanje zvaničnih upozorenja na meteorološke i hidrološke elementarne nepogode i katastrofe i ovlašćen je za ocenu i mapiranje rizika i ugroženosti od meteoroloških elementarnih nepogoda. Zato nas zanima kakav je stav stručnih ljudi kada se u pojedinim medijima pojavljuju bombastični naslovi koji nas upozoravaju da nam stiže katastrofa.
– Na žalost ta upozorenja, najčešće lažna, nisu od strane meteorloga, niti stižu od Republičkog hidrometeorolškog zavoda Srbije. Daju ih ljubitelji meteorlogije koji nemaju odgovornost za datu reč, odnosno prognozu, a mediji ih gromoglasno najavljuju verujući da će biti čitaniji… Znate, običan čovek se ne udubljuje ko je to izjavio, da li je on meteorolog ili ne i kako glasi zvanična informacija. S druge strane objavljivanja takozvanih prognoza katastrofa uspavljuju i otupljuju javnost – jer se ne ostvaruju, a kada zaista naiđu nepogode čine da se neblagovremeno i neadekvatno reaguje.
To je kao u dobro poznatoj Ezopovoj basni o dečaku koji je plašio seljane da je vuk ušao u tor, a kada se vuk zaista pojavio niko nije reagovao… Naglasio bih da prema našim zakonima samo zvanična institucija odnosno RHMZ ima pravo da izda ovakva upozorenja, a za takve najave katastrofa može i krivično da se odgovara, jer one neutemeljeno uzbunjuju javnost – iznosi svoj stav meteorlog Miodrag Stojanović.
Svedoci smo skorašnje velike katastrofe u Valensiji gde je upozorenje zakasnilo... Nebo se otvorilo i sručilo godišnju količinu padavina za dva sata na ovaj lepi španski grad. Usledila je bujična poplava koja je nosila sve pred sobom. Stradalo je preko 200 ljudi, a materijalna šteta je ogromna… Zanima nas da li postoji neko istraživanje koliko upozorenja na opasne meteorološke pojave pomažu da se veće štete izbegnu.
– Mada silama prirode ne možemo da upravljamo, ipak upozorenja mogu da pomognu. Prema svetskim podacima suša je odgovorna za najveći broj smrtnih slučajeva u poslednjih 50 godina – odnela je gotovo 650.000 ljudskih života. Slede oluje pa poplave i ekstremne temperature. Uprkos tome, poboljšanje sistema za rano upozoravanje i upravljanje katastrofama omogućilo je značajno smanjenje broja žrtava. No, još treba puno toga učiniti: samo polovina od 193 članice Svetske meteorološke organizacije ima sisteme za rano upozoravanje opasnosti. Sve više života spašava se zahvaljujući tim sistemima za rano upozoravanje – uputio nas je meteorolog Miodrag Stojanović.
Marina Jablanov Stojanović
Izvor: Radio Subotica
Foto: Mariniranje, Pixabay, Freepik
Emisiju možete odslušati na linku