visegrad panorama Foto B Andric TOV

VIŠEGRAD

Dva grada u jednom i čuvena ćuprija

– Naše goste dočekujemo na sredini ćuprije, jer odatle počinje višegradska šetnja gde ga želimo pokazati u najlepšem svetlu. Dakle, krećemo od mosta, kako Andrić kaže „gde je sve počelo“ gde je on prvi put slobodno progledao.

Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu

Postoji jedna istočnjačka mudrost koju je Andrić rado spominjao a to je „da je čovek dužan svome zavičaju, ali da je to jedini taj dug koji nikome teško ne pada i koji ga stalno podseća da ga do kraja života ne može ispuniti.“ Taj dug je prema Višegradu ispunio, mada se u njemu nije rodio, nego u Dolcu, kod Travnika. Andrić je proslavio Višegrad romanom „Na Drini ćuprija”, a njegov književni rad biva ovenčan Nobelovom nagradom tačno pre 60 godina. Osim interesa za Andrićevu prozu raste i zanimanje da se vidi ovaj most uživo što je uticalo na turizam našeg grada – s ponosom je istakla Olivera Todorović, direktorka Turističke organizacije Višegrada.

Spomenik velikom veziru Mehmed paši Sokoloviću

Na Drini ćuprija – most kojim je veliki vezir Mehmed paša Sokolović želeo da se oduži svom rodnom kraju je srce i duša Višegrada. Početak gradnje koja je trajala oko šest godina vezuje se za 1571. godinu.

– Gradnja je poverena dvorskom arhitekti Mimar Sinanu, izuzetnom graditelju onoga vremena i predstavlja remek-delo otomanske arhitekture. Smatra se da je Sinan projektovao oko devet mostova, ali je ovaj najlepši i najočuvaniji. Na samom mostu, na jednoj od kamenih ploča, na sredini mosta, nalaze se stihovi na arapskom koje je napisao pesnik Nihadi. Između ostalog je zapisano: „Izrada mu je tako lepa, da onaj ko ga vidi, misli da je zrno bisera u vodi, a nebeski svod da mu je školjka“ – otkrio nam je Branislav Andrić, stručni saradnik u TO Višegrad.

Most je u svojoj istoriji doživeo razne nedaće. Jedna od prirodnih nedaća koje je most zadesila bila je velika poplava 1896. godine, koja je uništila veći deo Višegrada, a ćuprija je pokazala svu svoju snagu i ostala skoro neoštećena, iako je Drina dostigla rekordni nivo preplavivši čitav most!

Jedna od manifestacija TO Višegrad – skokovi sa višegradske ćuprije

– Ćuprija je preko svojih lukova prevalila i Prvi i Drugi svetski rat. U Prvom sv. ratu su srušena dva luka i mesto njega je napravljena metalna konstrukcija koja je omogućavala da most bude u funkciji i taman kada je ona uklonjena, a taj deo mosta obnovljen, počeo je Drugi svetski rat u kojem je višegradska ćuprija doživela najveće stradanje. Naime, nju su 1943. godine bombardovali saveznički avioni kada je centralni deo mosta u potpunosti bio razrušen. Posle tog rata most je obnovljen – rekao nam je Branislav Andrić.

ulazu u Andrićgrad je spomenik braći Sokolović

– Odužujući se ovim velikim ljudima naš veliki režiser Emir Kusturica svojom idejom da se na ušću Rzava u Drinu izgradi još jedan čudesan deo Višegrada – Andrić-grad. To bi trebalo da bude grad-vremeplov gde ćete kada prođete ulaznu kapiju prošetati kroz vekove – otkriva Olivera Todorović.

Panorama Višegrada gde je u prvom planu Andrićgrad

Naime, ovde možete prošetati kroz najrazličitije epohe koje su se na ovim prostorima smenjivale, i vratiti se u prošlost koja spaja dva perioda –renesansu sa otomanskim periodom i Vizantijom.

Andrićgrad: Ulica Mlade Bosne – levi deo je otomanski deo, a s desne strane je Vizantijski deo grada
Andrićgrad: Vizantijski trg u očekivanju sadržaja koji će ga oživeti

– Andrićgrad je zamišljen kao pravi grad koji ima brojne institucije – gradsku upravu, pozorište, bioskopsku salu, hotel, restorane. Tokom letnjih meseci ožive trgovi gde se izvode predstave, koncerti i drugi kulturno-umetnički sadržaji.

Andrićgrad: Turski trg
Ne propustite da uživate u gastronomskoj ponudi Andrićgrada

U Andrćgradu možete da isprobate i gastronomske specijalitete po kojima smo poznati – razne pite, burek, ćevape s kajmakom u lepinji, a neizostavno se zasladite našim orijentalnim poslasticama: baklavom, tufahijama, urmašicama, tulumbama... Posle svega uživajte u dobroj kafi spremljenoj na tradicionalan način i posluženoj u fildžanima – preporučila nam je Olivera Todorović, direktorka TO Višegrada.

Marina Jablanov Stojanović

Foto: Branislav Andrić TO Višegrad, Mariniranje