woman having backache from Freepik

DR ĐORĐE LETIĆ O UTICAJU DUGOTRAJNOG SEDENJA

Bol u leđima – znak za uzbunu

Sve više sedimo, a sve se manje krećemo. Sve je više poslova koji nas primoravaju da sve duže sedimo za kompjuterom. Zanimanja koja nisu „zakivala“ ljude za stolicu, poslednjih godina su, zbog pandemije, upravo to i učinila. Kako preduprediti neprijatan bol u leđima koji je posledica dugotrajnog sedenja pričamo sa poznatim novosadskim fizijatrom dr Đorđem Letićem.

Dr Đorđe Letić

– Sedeći položaj je najnepovoljniji položaj ljudskog tela, pošto kičma, odnosno trup pri sedenju sa nogama zaklapa ugao od 90 stepeni, a pod tim uglom su najjači pritisci na diskove, odnosno hrskavice koje se nalaze između pršljenova kičme. Istakao bih da je mnogo veća opasnost dugo sedeti nego dugo stajati ili raditi neki fizički posao. Svi su zbog pandemije bili prinuđeni da se manje kreću, više sede, tako da sada imamo mnogobrojne posledice takvog života i poplavu naročito starijih ljudi koji imaju tegobe koje su nastale zbog takvog načina života. Zbog nekretanja ili smanjenog kretanje propala su im i kolena, kukovi, kičma, zglobovi na šakama... Nije fiziološki dobro provesti veći deo dana sedeći ili ležeći.

• Šta se dešava s kičmom dok sedimo?

- Diskovi na kičmi se sabijaju dok sedimo. Oni su kao sunđeri, ako se sabiju sasvim, a to je kada duže vreme sedimo, onda im treba mu neko vreme da se ponovo vrate u prvobitino stanje. Kada menjamo položaj, diskovi na principu osmoze povuku tečnost i hranljive sastojke iz okoline i ponovo narastu.

• Osim koštano-mišićnog sistema da li dugotrajno sedenje utiče i na ostale naše organe?

– Dugo sedenje izaziva potpunu dekonpenzaciju (poremećaj rada) kardiovaskularnog sistema – srce gubi kondiciju kad nema šta specijalno da radi. Ako nam se život svede da sedimo za kompjuterom, pa sednemo u auto da se vratimo kući i posle toga legnemo da se odmorimo, a posle toga sedimo i gledamo TV – to znači da nam srce ne radi, jer je fizička aktivnost nula. Ako uporedimo srce s motorom, jer srce jeste naš motor koji u ovom slučaju jedva radi, džaba nam karoserija (skeletno-mišićni aparat)! Šta nam vredi auto koji radi samo u leru?

• Kako preduprediti ovakve posledice?

– Da do ovoga ne bi došlo potrebno je češće promeniti položaj tela. Znači, ako ste primorani da duže vreme sedite onda namestite neki tajmer da vas podseti na svakih 30 do 40 minuta da promenite položaj tela. Dovoljno je da ustanete i da se minut-dva prošetate. Ukoliko radite kod kuće nabavite vakuum šipku koja se stavi u dovratak i na nju se svakih sat vremena okačite i visite potpuno opušteno do jednog minuta da bi se mišići i pršljenovi rasteretili. Za to vreme se može malo anulirati taj negativan efekat dugotrajnog sedenja. Preporučio bih ovu spravu, jer nije skupa i zaista je svako može imati u kući.

• Kakve vežbe istezanja bi bilo najbolje uraditi?

– Mogu se uraditi i lagane vežbice iz joge i pilatesa ili neke medicinske vežbe koje se mogu naći na internetu. Dovoljno je razmrdati se svakih sat vremena i već će ta sila pritiska na diskove smanjiti. Zato i časovi u školi traju 45 minuta da se deca posle toga malo razmrdaju, jer nije dobro po našu fiziologiju da se sedi duže. Te dobre navike dece da se razmrdaju i protrče na odmoru bi trebalo da prihvatimo i mi stariji i da ne dozvolimo da dugotrajno sedimo, nego da se povremeno razmrdamo.

• Koliko je važno imati dobru stolicu i kakvu ona ima ulogu?

– Važno je, ali i to je relativno. Bitno je da postoji naslon za leđa, eventualno naslon za ruke. Bitno je i samo sedište jer sedalne kosti mogu da bole od dugog sedenja. Preporuka je da se stavi ili neki deblji jastuk ili da se nabavi balanser – to je polulopta (više liči na krofnu) koja se stavi na stolicu i imitira kako da sedite na pilates lopti, jer se tokom sedenja menja statika i na taj način se rasterećuje sedalni deo koji se ne opterećuje na istom mestu. Ako se radi na kompjuteru bitno je da monitor bude u visini očiju, da ruke ne vise u vazduhu, nego da su naslonjene na sto...

• Prilično je lako slediti ova uputstva, ali koliko ih se ljudi pridržavaju?

– Upravo tako, moji saveti su sasvim jednostavni: nisu zahtevni, ni u smislu vremena koje je potrebno, niti su za to potrebna neka velika finansijska sredstva – samo je važno da se svakodnevno sprovode.

• Koju biste dodatnu fizičku aktivnost preporučili?

– Svako od nas da bi bio zdrav treba da šeta svaki dan pola sata brzim hodom (oko 5 km na čas). Ovo je bitno za pokretanje metabolizma, njegovo ubrzanje – a to je dobar i kardio trening koji topi masne naslage. Realno svi to možemo da postignemo. Pored toga dobri kardio treninzi su i vožnja biciklom i plivanje. Bilo bi poželjno i da se rekreativno bavimo i nekim sportom – joga i pilates, koje mi fizijatri najviše preporučujemo, jer su najbezbedniji i najmanje su mogućnosti povrede, ali ni vežbanje u teretani nije loš izbor. Napomenuo bih da teretana nisu samo tegovi, nego pre svega sprave koje su ergonomski dizajnirane, što znači da je mogućnost povrede minimalna.

• Zašto je toliko važna fizička aktivnost?

– Fizička aktivnost je deo naše higijene i ona nam pomaže da budemo zdravi. Telo mora da se održava. Kao što redovno peremo zube, tako bi i redovno trebalo da imamo fizičke aktivnosti da bismo ostali zdravi. Još su drevni Kinezi i Tibetanci pre pet hiljada godina shvatili da određenim vežbama povećavamo energiju sopstvenog tela i duha – a to je ono čuveno jednistvo tela i duha – zato se i kaže „U zdravom telu zdrav duh“. Nije suština u estetici nego u funkcionalnosti!

Marina Jablanov Stojanović

Foto: privatna arhiva Đ.L., pexels, freepik