Najava Mariniranje belo vino Pixabay

Žusot

Vinarija Milisavljevic barik sala

Žusot

S vremena na vreme se na ocenjivanju vina pred Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu dešavaju iznenađenja. Tako je to bilo 2013. godine kada je vino pod imenom žusot, koje ni jedan član žirija nikad ranije nije upoznao niti je išta znao o njemu, umalo nije proglašeno šampionom belih vina. Pobedio ga je, za prsa, poznati sovinjon iz oplenačkog podruma Karađorđevića.

NAJAVA

Bilo mi je žao mi što nije došlo do iznenađenja, bio sam ubeđen da je u svom debiju među srpskim vinima žusot zaslužio da se okiti šampionskom titulom ili, kako se to nekada govorilo, da postane prvak države za bela vina. Podsećam da je u Novom Sadu odavno naše najveće ocenjivanje vina. Navijao sam za žusot baš zato što on demantuje neke zablude u našem vinarstvu.

Prvo da ga predstavim. Žusot je kupaža (sljubljivanje, mešanje ili rezanje) vina, šire ili grožđa, kako bi se dobilo piće promenjenog sastava ili organoleptičkih svojstava. U nas se taj postupak koristi najčešće ako se, vino sa visokim sadržajem alkohola, dodaje onim niskoalkoholnim, ili se izrazito tamna dodaju vinima kojima nedostaje boje, a najčešće se vina sa viškom kiseline dodaju onima kojima ona manjka. Kod naših vinara uvreženo je mišljenje da pravi i standardni kvalitet daju samo sortna vina. To bi se moglo nazvati nemačkom opcijom; kod njih se vina prepoznaju najčešće po sorti, koja je naznačena na etiketama.

Francuzi, pak, kupažiraju više vina, čak se i njihove najpoznatije sorte, kakva je recimo kaberne sovinjon, retko nalazi sama u flaši. Poznati su slučajevi u kojima u nastajanju nekih njihovih najpoznatijih vina učestvuje desetak, pa i petnaest sorti.

Vinarija Milisavljevic spolja

Vinarija u Liparu kod Kule, tada nova na vinskoj karti Srbije, opredelila se za obe pomenute opcije. Vlasnik vinarije Stevan Milisavljević diči se cvajgeltom, ali se u kreiranju žusota priklonio francuskoj opciji. Selkcionirao ga je od belih kultivara žuti muskat, šardone, traminac i sovinjon, u proporcijama koje znaju samo on i njegovi najbliži saradnici. Tako je stvoreno vino koje pravim enofilima pruža retko zadovoljstvo da prebiru po toj skali i traže šta je koja sorta unela u vino kao svoj miraz.

Pokazalo se da su sve četiri bogate miradžijke, mada su protiv njihovog dovođenja na Telečku bili listom naši vinogradarsko-vinarski stručnjaci do čije se reči držalo. Plantaža u Liparu je tako ispalo jedno veliko ogledno dobro, na kome je dokazano da je Telečka sveta zemlja i za najpoznatije svetske vinske sorte.

Vinarija Milisavljevic vinograd

Ostaje nam da čekamo na njihova nova priznanja. Uostalom život je uvek sadržajniji kada se nešto čeka.

(Ove reči dobrog poznavaoca vina P. Samardžije su se pokazale tačnim, jer je vinarija Milisavljević u potonjim godinama dobijala brojna priznanja za svoja vina, a žusot se na novosadskom Poljoprivednom sajmu ovenčao zlatnom medaljom i brojnim drugim priznanjima na drugim ocenjivanjima vina. prim. ur.)

Petar Samardžija

Foto: N. Stojanović, www.vinarijamilisavljevic.com